Tijekom visokih vrućina naše tijelo izloženo je velikim naporima budući da mora ubaciti u 'petu brzinu' kako bi održavalo normalnu temperaturu. Visoke temperature stoga su velika prijetnja našem zdravlju jer tjeraju organizam da radi preko uobičajenih granica kako bi se zaštitio.

- Unosite puno tekućine čak i ako niste žedni i nikako nemojte piti alkoholna pića. Nije preporučljivo piti ni napitke na bazi kofeina (kava, cola, energetski napitci) jer poznato je da kofein ima diuretičko djelovanje. Pri visokim temperaturama nemojte piti jako rashlađena pića jer su upravo takve navike vrlo čest razlog pojave želučanih tegoba.

-Osobe starije životne dobi, djecu i bolesnike treba poticati na pojačan unos vode.

- Izbjegavajte boravak na suncu, a vanjske aktivnosti planirajte za ranojutarnje ili večernje sate.

-Izbjegavajte nagle promjene temperatura, pa stoga temperatura u prostorijama treba biti 5 do maksimalno 7 stupnjeva niža od vanjske.

- Obratite pažnju na odjeću koju nosite, ona mora biti lagana, prozračna, svijetlih boja i od prirodnih materijala. Glavu i lice zaštite šeširom ili kapom, obavezno nosite sunčane naočale, a izloženu kožu zaštite sredstvom za sunčanje.

- Izbjegavajte tešku, masnu i začinjenu hranu, a jedite laganu hranu, baziranu na voću i povrću. Osim što namirnice iz skupine voća i povrća čuvaju zdravlje, štite od viška radikala nakon izlaganja suncu i doprinose lakšem podnošenju ljetnih vrućina.

- Vrućine se lakše podnose i uz mliječne proizvode kao što su meki sir, kefir, jogurt ili acidofil koji su lako probavljivi i imaju visok postotak vode.

- Pojačano znojenje znači i opasnost od sniženja kalija. Pola litre znoja u prosjeku sadrži oko 100 miligrama kalija tako da fizički aktivne osobe za nekoliko sati mogu izgubiti oko 1.500 mg kalija što svakako treba nadoknaditi jer kalij sudjeluje u održavanju normalne ravnoteže vode u organizmu. Posebno je važno da na kalij pripaze osobe koje se jako znoje te one koje koriste tablete za sniženje krvnog tlaka.

Količina kalija u mg koja se nalazi u 100 g:
zeleni čaj 71
cvjetača 360
naranča 200
grožđice 860
sok od ananasa 140
sok od grejpa 160
sjemenke sezama 420
sjemenke bundeve 800
krumpir 570

Osim što biste boravak na suncu trebali izbjegavati u razdoblju od 10 do 16 sati, obavezno koristite i zaštitne faktore od 25 ili 30 nadalje ako ste svijetle puti, a ako ste tamne puti, faktore 15 do 30. Upotreba zaštitnih faktora manja od 15 ne preporučuje se nikome.
Prije sunca moramo se namazati pola sata ranije te svakih dva-tri sata ponovo, osobito odmah nakon kupanja, tuširanja ili brisanja, jer se zaštitni faktor skida s kože i time se gubi zaštita. Neizostavno je spomenuti da sunce prodire kroz staklo, tako da dok se primjerice vozimo u autu, nismo zaštićeni od njegova djelovanja.

Sunce prodire i kroz oblake i vodu pa je najbolje konstantno biti zaštićen, a prve dane odmora suncu bi se trebalo izlagati samo u kasnim popodnevnim satima. Tijekom dana držite se vode i bezalkoholnih napitaka, naročito u vrijeme provedeno na plaži ili ako dulje boravite na otvorenom.

Dječja koža je jako osjetljiva stoga je trebate zaštiti visokim zaštitni faktorom prilikom svakog boravka na otvorenom. No, tijekom prvih šest mjeseci dojenče se uopće ne smiju direktno izlagati suncu a ako boravi vani to mora biti u sjeni i zaštićeno odjećom i šeširićem.

Budući da tanka dječja koža upija zaštitne kreme, kod beba mlađih od 6 mjeseci nije ih preporučljivo previše koristiti. Za djecu stariju od tri godine preporučaju se naočale za zaštitu od sunca.

S djecom ne izlazite na sunce između 10-16 sati, a boravak na otvorenom, pa tako i na plaži preporuča se ujutro do 10 sati i poslijepodne tek poslije 17 sati. Odjenite ih u laganu odjeću, glavicu im obavezno zaštitite šeširićem što šireg oboda i dajte im da piju što više tekućine, a u prehranu obavezno uvrstite što više voća.



No, kad ništa od ovog ne pomogne, odnosno kad ipak pretjerate s boravkom na vrućini pojave se određeni simptomi na koje je potrebno reagirati:

Opća slabost - zvonjenje u ušima, nejasan vid, znojenje, puls se slabo osjeća, krvni tlak je obično nizak, rjeđe dolazi do gubitka svijesti.
Pomoć - osobu treba poleći u horizontalni položaj, omogućiti pristup zraka i nakon kratkog vremena ubrzava se puls pa osoba dolazi k svijesti.

Toplinski grčevi - grčevi voljnih mišića (ruke, noge) nakon većeg fizičkog napora ako nam je vruće, jako znojenje, temperatura je normalna, može biti prisutan niski tlak i ubrzani puls.
Pomoć - nadoknaditi sol i tekućinu.

Toplinska iscrpljenost - javlja se u starijih osoba, češće kod osoba koji uzimaju diuretike (lijekove za ispuštanje tekućine iz tijela), može zatajiti kardiovaskularni sustav, osoba ima opću slabost, vrtoglavicu, mučninu, nesvjesticu, može povraćati, javlja se iznenada, koža je obično hladna, orošena znojem, krvni tlak je nizak, tjelesna temperatura je normalna ili snižena.
Pomoć - smjestiti osobu na hladnije mjesto, neka se odmara ležeći, nadoknaditi tekućinu. Ponekad je nužna liječnička pomoć i infuzija.

Opekotine - dehidracija kože, temperatura.
Pomoć - mazanje hidratantnim kremama, a kod dubljih opekotina nužna je liječnička pomoć.

Toplinski udar - javlja se kod osoba koje su dulje izložene fizičkom naporu i vrućini, starijih osoba i kroničnih bolesnika, te osoba koje uzimaju diuretike. Koža je obično suha, prestaje znojenje, prisutna je prekomjerna tjelesna temperatura, često oko 41 Celzijev stupanj. Srce radi ubrzano i puls se teško opipava.
Pomoć - nužna je hitna pomoć u bolnici jer ovo stanje može poremetiti zgrušavanje krvi, poremećaj srčanog ritma i zatajenje rada bubrega.

Pogoršanje općeg stanja kod kroničnih kardiovaskularnih bolesnika - oni koji su preživjeli srčani ili moždani udar .
Pomoć - hitna medicinska pomoć, a po potrebi i smještaj u bolnici.