Budući da ste radili na raznim Sveučilištima prije nego što ste došli u Zadar, možete li istaknuti neke sličnosti i/ili razlike Sveučilišta u Zadru naspram ostalih? Bili oni akademske, administrativne ili neke druge naravi.

Razlika ima podosta i trebalo bi mi vremena i prostora da ih nabrojim. No, ono što mene osobno fascinira u Zadru i zašto je Sveučilište u Zadru bio izazov za mene i supruga, znanstvena je tradicija Filozofskog fakulteta, povijest i kultura grada Zadra te potencijal odjelno strukturiranog integriranog sveučilišta. Uvjerena sam da Sveučilište u Zadru može izrasti u jedno od vodećih hrvatskih sveučilišta.

Studij knjižničarstva (koliko vidimo iz programa) ulazi pod domenu informacijskih znanosti. Možete li nam malo pojasniti što je to informacijska znanost, a što komunikacijska znanost? Ili zapravo pričamo o informacijsko-komunikacijskim znanostima kad raspravljamo o knjižničarstvu?

Informacijske znanosti su mlado znanstveno polje koje još uvijek nije konceptualiziralo svoje područje djelovanja na način da se nametne ravnopravna znanstvena disciplina i važno interdisciplinarno polje. Unutar polja vode se žive rasprave o predmetu, metodama, disciplinarnim granicama i mogućnostima konvergencije disciplina , a  prisutni su i snažni pragmatični stavovi vezani uz nazivlje, odjelnu organizaciju i ulogu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u razvoju polja.  Na primjer, nedavno je u Hrvatskoj odlučeno da se polje preimenuje u informacijsko-komunikacijske znanosti, bez mogućnosti da vodeći stručnjaci sudjeluju u raspravama, a uveden je niz grana prisutnost kojih zaista omogućuje zaključak da znanstveni kriteriji nisu igrali ama baš nikakvu ulogu. S druge strane, u SAD-u je, primjerice, prisutan trend takozvanih  I-schools (informacijskih sveučilišnih odjela), pri čemu je zamjetno lutanje, različita tumačenja teorijskih ishodišta i snažan pragmatizam. No, valja pratiti te trendove i vidjeti kako će se polje dalje razvijati.

Kakve vrste znanstveno-istraživačkog rada vrše knjižničari?

Knjižničari su se sve do nedavno u velikoj mjeri zanimali za pitanja povijesti knjige i institucije knjižnice te za pitanja obrade građe. Tim  istraživanjima nekoliko  hrvatskih znanstvenika  postalo je poznato na svjetskoj razini, ali bez značajnijeg potencijala među mladima. Danas, radimo s jedne strane na tome da obrazujemo nove generacije stručnjaka za staru i rijetku građu, znanstvena istraživanja u našim i inozemnim knjižnicama i arhivima na otkrivanju i interpretaciji vrijednih baštinskih dokumenata, a s druge strane namjera nam je potaknuti mlade na istraživanja informacijskih fenomena iz socio-kulturnih i tehnoloških  motrišta, osobito onih fenomena koji su vezani uz ponašanje korisnika pri potraživanju i pretraživanju informacija,  čitanje i alternativne oblike saznavanja, informacijsku etiku, vrednovanje informacija i informacijskih usluga i sl.

Postoji li informacija bez komunikacije?

Ako pogledate literaturu, osobito onu iz filozofije znanja, možete zamijetiti koncepte objektivnog i subjektivnog znanja, znanja bez subjekta spoznaje, virtualne informacije koja ne postoji ako ju ne aktiviramo i sl. Kolega Plevnik u svojoj se knjizi jasno opredijelio: Informacija je komunikacija, a razvidno je da svaka komunikacija polazi od potrebe prijenosa ili spoznaje novoga.

Bilo je govora da će se na diplomskom studiju knjižničarstva otvoriti smjer nakladništva i izdavaštva. 

Je li takav studij još uvijek u planu i kad ga možemo očekivati?

Da, planiramo pokretanje tog diplomskog studija kao i studija arhivistike. No, to će ovisiti o tempu kojim će se donositi odluke o pokretanju novih smjerova odnosno studijskih programa te o tempu zapošljavanja novih djelatnika. Na doktorskom studiju koji smo pokrenuli prošle godine u suradnji s ljubljanskim i osječkim sveučilištem te sveučilištima Rutgers i UCLA iz SAD-a, sedam studenata sluša predavanja iz nakladništva, pa se nadamo da će neki među njima nastaviti kao asistenti.

Na stranicama odjela stoji kako nudite i izvanredni jednopredmetni sveučilišni diplomski studij. Prema onome što vidimo na taj studij se mogu upisati osobe koje rade u knjižnici, a završili su neki drugi studij prije toga. Jedno od pitanja koje su nam studenti knjižničarstva postavili za vas je da li ti ljudi koji se upišu na takav studij dobivaju istu diplomu, naziv i kompetencije kao i studenti koji su završili svih pet godina programa?

Studenti nisu, nažalost dobro informirani. Osobno sam već u nekoliko navrata objašnjavala o čemu se radi. Naime, ako knjižnica u Obrovcu, na primjer, raspiše natječaj za dipl. knjižničara (još uvijek važeći naziv iz Zakona o knjižnicama) i na taj se natječaj ne javi nitko tko je diplomirao knjižničarstvo (pazite, naši prvi diplomirani studenti pojavljuju se na 'tržištu rada' tek od prošle godine), moguće je zaposliti osobu koja je završila dodiplomski četverogodišnji studij (stari program) uz obvezu da ta osoba upiše jednogodišnji izvanredni studij knjižničarstva. Dakako da se konačne kompetencije razlikuju, jer se radi o osobama koje su završile neki drugi sveučilišni studij, položile pet ('velikih') knjižničarskih predmeta, ali i izradile diplomski rad pod istim uvjetima kao i 'bolonjski' studenti. S druge strane, radi se i o mogućnosti različitog profiliranja, što će doći do izražaja već od sljedeće akademske godine kada na naš diplomski studij počnemo upisivati i prvostupnike s drugih studijskih programa, kao što je našim programom i predviđeno. No, s tim nismo žurili upravo zbog toga što je impementacija 'bolonjskog' procesa prolazila svoje inicijalno razdoblje pa je trebalo provjeriti kako funkcionira model s upisom prvostupnika knjižničarstva na diplomski studij. Uočili smo pritom neke probleme, studenti su bili konstruktivni u svojim kritikama, pa vjerujemo da smo spremni za nove izazove.

Kako je došlo do osnivanja doktorskog studija? Smatrate li da bi doktorskih studija trebalo biti više na našem Sveučilištu? Imate li prijedloga kako da se to pokrene ili možda možete protumačiti zašto ih nema u velikom broju?

Na pripremi doktorskog studija radila sam sa svojim suradnicima od 2004. godine, još dok sam bila voditeljica Odsjeka za informacijske znanosti na Sveučilištu u Osijeku. Nažalost, ili na sreću, osječko Sveučilište nije pokazalo zanimanje za taj studij, pa smo ga ponudili rektoru Uglešiću. Nakon iznimno dugog postupka akreditacije pri Agenciji za znanosti i visoko obrazovanje, konačno smo dobili dopusnicu i u proljeće 2009. upisali prvu generaciju. Dopustite mi da posebno istaknem kako su studenti imali priliku slušati nekoliko vrhunskih predavača iz Amerike i Danske, nastavnike sa suradničkih sveučilišta a nedavno smo uključili i nastavnike sa Sveučilišta u Zagrebu. Organizirali smo Ljetnu školu o staroj knjizi kao dio nastavnog procesa, nastavu u sklopu Nakladničke akademije u Ljubljani , na studij je upisana i jedna studentica iz Italije,  a zanimanje za doktorski studij bilježimo i nadalje u Italiji, u Austriji i u zemljama regije.

Prirediti suvremen doktorski studij nije jednostavno, a po mojemu uvjerenju, takva priprema uključuje suradnju stručnjaka s različitih odjela zainteresiranih za pojedinu istraživačku temu kojoj se može pristupati interdisciplinarno i multidisciplinarno. Koliko mi je poznato, na našem se Sveučilištu radi na još dvama doktorskim studijima, a neki naši odjeli surađuju u izradi i izvođenju doktorskih studija na drugim sveučilištima. Ne smijemo smetnuti s uma da je Zadar kao grad bogate povijesti i kulture, privlačno odredište, a na nama je da obogatimo ponudu.    

Slijedi pitanje koje često dobivaju studenti i studentice kako knjižničarstva, tako i sociologije, filozofije, etnologije,.. Što se sve može raditi nakon završenih pet godina studija i gdje se ti studenti mogu zaposliti (mislimo ovdje na studente i studentice knjižničarstva)?

Nakon tri godine studija, prvostupnici bi mogli raditi u knjižnicama, informacijskim tvrtkama, pa donekle i u arhivima i muzejima na dokumentacijskim i informacijskim poslovima, ponudi i održavanju web usluga i sl. U školskim knjižnicama moći će se zapošljavati tek nakon diplomskog studija, a višu razinu stručnih poslova moći će obavljati u gradskim i visokoškolskim knjižnicama, sveučilišnim ili gradskim/županijskim uredima za odnose s javnošću, dokumentaciju i sl. Vjerujem da će ponajbolji studenti naći svoje mjesto i u našoj budućoj sveučilišnoj knjižnici. Gradska knjižnica već naveliko koristi usluge naših studenata koji su se pokazali izvrsnima. Dakle, osobno nisam zabrinuta za mogućnosti zapošljavanja, osim u kontekstu sadašnjih recesijskih mjera na svim razinama. Dakako, željeli bismo da ubuduće najbolje studente vidimo i kao znanstvene novake i asistente na našem Odjelu.