Točan i određeniji naslov rada glasi: Položaj žene u ženskim časopisima Svijet(1985.), Gloria (1995.) i Tena (2004.) u odnosu na položaj žene u 18. stoljeću i u odnosu na muškarca

Žene se u medijima konstantno prikazuju kao objekt muškog pogleda (Sardar, Van Loon, 2000).
Sardar i Van Loon smatraju kako u određenoj mjeri utjecaj na takvo poimanje žene imaju i sami ženski časopisi koje većinom pišu žene za žensku populaciju, a koji se kategoriziraju na dva načina.

S jedne strane postoji kategorija ženskih časopisa koji u prvi red stavljaju domaćinstvo i brigu za djecu, dok drugu kategoriju ženskih časopisa čine časopisi koji stavljaju naglasak na rubrike, poput: «Kako osvojiti muškarca?» (Sardar, Van Loon, 2000). Ovakva podjela sama po sebi je karakteristična za zapadnjačko razmišljanje gdje žena predstavlja ili «Djevicu Mariju», uz koju se vežu konotacije čiste, majčinske, kreposne i skromne žene, ili predstavlja «laku ženu», uz koju se vežu konotacije suprotne prvom prototipu žene u medijima poput raspuštene, nemoralne i grješne žene  (Sardar, Van Loon, 2000).

Takve predodžbe žene, kažu Sardar i Van Loon (2000), djelomično potječu iz kršćanskog poimanja žene, gdje je Eva, kao predstavnica ženskog roda, izvor Istočnog grijeha zbog kojega su čovječanstvu zauvijek zatvorena vrata Edena.

Stoga, ne čudi da je žena zaista poprimila društvenu ulogu nametnutu društvenim normama i vrijednostima.

Tako je Berger (1972) u svom tekstu «Ways of Seeing» napisao (citirano izvorno na engleskom jeziku):

«Man act and women appear…»

Time iznosi teoriju kako je na žensko ponašanje utjecala tradicija vizualnog prikazivanja žene. Nastavljajući, kaže kako žena, koja je rođena da bude u vlasništvu muškarca, mora konstantno paziti na svoje ponašanje, jer je i sama svjesna da je objekt pogleda drugih.

Stoga, prema Hallu (1997) taj pojam «drugih» je ostvaren u polarizaciji, odnosno oprečnosti između dva pola, gdje je jedan pol uvijek dominantniji nad onim drugim. Tako su muškarci u tom polarnom odnosu, dominantniji pol (Hall,1997).

Stoga, preliminarnim analiziranjem triju ženskih časopisa iz triju različitih vremenskih razdoblja, Svijet (1985), Gloria (1995) i Tena (2004), se pokušalo uvidjeti kakav je u biti prikaz položaja žene u odnosu na tri različite godine i u odnosu na muškarce. Također će se pokušati prikazati koliko se položaj žene promijenio tijekom tri navedene godine i da li se bitno promijenio od poimanja žene u 18. stoljeću.

Esejist Richard Steele je početkom 18. stoljeća pokušao definirati ženu, rekavši:

                        «A woman is a daughter, a sister, a wife,

                        a mere appendage of the human race…»

(The Tatler, br. 172)

Dakle, žena je u to vrijeme predstavljala tek puku definiciju, dio teorije ili je pak bila poput «privjeska» koji je nekome ili nečemu dodan, ali nikada nije bila shvaćena kao nezavisno i samostalno ljudsko biće koje je bilo sposobno imati vlastito mišljenje i stavove.

Mnoga djela toga razdoblja, pogotovo sa početka 18. stoljeća, kada je engleski roman nastajao, poput Defoeove «Moll Flanders» (1722) ili Richardsonove «Clarisse» (1747-8), svjedoče o stvarnom položaju žene, kako u društvu tako i u obitelji. Također i djela kasnijih godina toga stoljeća, primjerice Walpoleov gotski roman «The Castle of Otranto» (1764), predstavljaju svojevrstan dokument o nezavidnom položaju žene 18. stoljeća.